Sindikat policije Hrvatske zahtijeva hitno preuzimanje odgovornosti i razrješenje osoba čiji su stavovi o državnim službenicima zabilježeni u zapisniku Savjeta za upravljanje rizicima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a koje su ovih dana došle u javnost putem medija. Stavovi da u državnu službu “dolaze samo oni koje nitko ne želi” te da službenike “treba više lupati po prstima”, bez obzira jesu li izrečeni kao “osobni” ili “službeni”, duboko su ponižavajući, otvoreno diskriminatorni i nespojivi s obnašanjem rukovodećih dužnosti u državnoj upravi.

Posebno je neprihvatljivo da takve ocjene dolaze od osoba koje su hijerarhijski nadređene državnim službenicima, odnosno onih koji upravljaju sustavom, oblikuju politike kadrova i odgovorni su za stvaranje radnog okruženja u kojem se od službenika očekuje profesionalnost, odgovornost i lojalnost službi. Ako rukovoditelji o svojim službenicima govore kao o “nekompetentnima”, “neiskoristivima” ili kao o ljudima koje “nitko ne želi”, time ne samo da ponižavaju zaposlenike, nego izravno dovode u pitanje i vlastitu sposobnost upravljanja, planiranja kadrova i izgradnje suvremenog sustava državne uprave.

Sindikat policije Hrvatske drži da takve generalizirajuće, stigmatizirajuće i ponižavajuće izjave imaju obilježja govora mržnje prema cijeloj skupini državnih službenika, jer ih prikazuju kao manje vrijedne, nepoželjne i profesionalno inferiorne u odnosu na druge radnike. Zbog toga ćemo predmet, zajedno sa spornim zapisnikom i javno dostupnim izjavama, prijaviti nadležnim tijelima za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje, uključujući pravobraniteljske institucije i ostala tijela nadležna za zaštitu od diskriminacije i netrpeljivosti u javnom diskursu.

Ovakvi stavovi dodatno produbljuju negativne stereotipe o državnim službenicima i šalju poruku potencijalnim kandidatima da je rad u državnoj službi podcijenjen, nepoželjan i podložan arbitrarnom kažnjavanju umjesto jasnim pravilima, profesionalnim standardima i timskom radu. Umjesto da budu nositelji modernizacije, digitalne transformacije i izgradnje kompetentne, motivirane i odgovorne javne uprave, pojedini rukovoditelji su svojim riječima pokazali nerazumijevanje osnovnih pretpostavki upravljanja ljudskim potencijalima u 21. stoljeću.

Sindikat policije Hrvatske jasno ističe da odgovornost za ovakvu razinu nepovjerenja i omalovažavanja ne može biti prebačena na službenike niti na pojedinačne propuste u protokolu zapisnika, nego isključivo na one koji upravljaju organizacijom, određuju ton komunikacije i oblikuju politiku prema zaposlenima. Ako je to stvaran “službeni” pogled na državnu službu, riječ je o zabrinjavajuće pogrešnom razumijevanju uloge državne uprave; ako je riječ o “privatnim” komentarima izrečenima na službenom tijelu, problem je jednako ozbiljan jer otkriva predrasude koje nužno utječu na odluke o zapošljavanju, napredovanju i ocjenjivanju službenika.

Ovakav odnos prema državnim službenicima već je proizveo realnu štetu ugledu državne službe i povjerenju zaposlenika u vlastite nadređene, a potencijalno i dugotrajnu psihološku štetu kod službenika koji svakodnevno rade odgovorne poslove, a sada javno čitaju da su “oni koje nitko ne želi”. Sindikat policije Hrvatske stoga očekuje da ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nedvosmisleno stane iza svojih službenika, a ne iza uvredljivih ocjena o njima, te da javno objavi koje će konkretne korake poduzeti: od utvrđivanja stegovne i političke odgovornosti do kadrovskih promjena na rukovodećim položajima na kojima je izgubljeno povjerenje.

Također očekujemo da se službenica na koju je, prema dostupnim informacijama, svaljena sva “krivnja” za incident samo zato što je zapisnik tehnički distribuirala, jasno zaštiti od nepravednog prebacivanja odgovornosti. Izostanak odlučne reakcije ministarstva značio bi poruku da su ovakve izjave prihvatljive, odnosno da se državni službenici mogu nekažnjeno vrijeđati, stigmatizirati i prijetiti im “lupanjem po prstima” umjesto da se s njima vodi profesionalan dijalog.

Sindikat policije Hrvatske nastavit će sustavno štititi dostojanstvo državnih službenika i namještenika, upozoravati na svaki oblik ponižavanja, stigmatizacije ili zastrašivanja zaposlenih te inzistirati na izgradnji moderne državne uprave utemeljene ne samo na hijerarhijskoj odgovornosti, nego i na timskom radu, stručnosti, otvorenoj komunikaciji i jasnom vrednovanju rezultata. Uprava za službenički sustav, kao krovno tijelo za politiku kadrova, pri tome mora prestati biti simbol birokratizacije postupaka i postati stvarni nositelj razvoja kompetencija, podrške rukovoditeljima i partner zaposlenicima – ili odgovornost za izostanak takve transformacije treba preuzeti netko drugi.