O sindikatu
O sindikatu
OSNUTAK
Sindikat policije Hrvatske osnovan je 24. kolovoza 1999. godine u Zagrebu u prostorijama V. Policijske postaje Medveščak. SPH je osnovan kao neovisna, apolitična interesna udruga zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova RH, te je prvi sindikat osnovan u okviru MUP-a RH. Na osnivačkoj skupštini za predsjednika sindikata je izabran Dubravko Jagić te je dobio podršku kolega za ustrojavanjem i stvaranjem sindikata koji bi po prvi put u hrvatskoj povijesti štitio i branio interese policajaca. Samo osnivanje policijskog sindikata nije dočekano sa odobravanjem od strane tadašnje vlasti i ministra unutarnjih poslova. Po prvi put u MUP-u osnovan je sindikat kojem je namjera bila štititi interese zaposlenih u MUP-u dosljedno i do kraja bez mogućnosti utjecaja na njega od strane bilo kojih osoba ili političkih opcija.
Stanje u kojem su se nalazili djelatnici MUP-a prije osnivanja SPH.
U drugoj polovici 90-tih godina prošlog stolječa položaj zaposlenih u MUP-u postaje sve teži. I dok se druge službe i društvo općenito vraćaju u normalne uvjete rada djelatnici MUP i dalje rade u ratnim uvjetima – plaće su slabe, ne plaćaju se posebni uvjeti rada. Društvo pokazuje sve manje zahvalnosti i digniteta za rad policijskih službenika.
Pri osnivanju Sindikata podršku i pomoć dobili smo samo od Udruge radničkih sindikata Hrvatske i tadašnjeg predsjednika g. Borisa Kunsta. To je bio i glavni razlog zbog kojeg je SPH neposredno nakon osnivanja pristupio Udruzi radničkih sindikata Hrvatske kao svojoj krovnoj udruzi.
Nakon osnivanja SPH je pokušan na razne načine biti ugašen od strane rukovodećih ljudi u MUP-u. Vršeni su pritisci na sve koji su u tom trenutku imali snage i hrabrosti učlaniti se u SPH i pomagati u njegovom radu.
Uvidjevši opasnosti da se političkim putem pokuša onemogućiti rad SPH zatražili smo i podršku g. Hermana Feinera, predsjednika EUROFED-opa – europske sindikalne krovne udruge, koje je URSH i SPH član. Svojim dolaskom g. Feiner dao je potpunu podršku SPH i njegovoj samostalnosti od vlasti i poslodavca.
Mjesec dana nakon osnivanja našeg sindikata osniva se NSD MUP-a koji zbog toga što je osnovan od strane poslodavca u samo startu ima sve potrebne uvjete za rad, te veliki broj članstva, koje se u NSD ukljućuje ili zbog pritisaka od strane rukovodstva ili zbog spoznaje da su njihovi neposredni rukovoditelji članovi ili aktivisti NSD-a.
Tijekom jeseni 1999. godine osnivaju se podružnice SPH u više uprava u RH. To su PU Istarska, PU Splitsko-dalmatinska, PU Zadarska, PU Ličko-senjska Krajem 1999. SPH broji oko 2000 članova.
Tijekom 2001. godine pokazuje se pravo lice novog rukovodstva i ministra unutarnjih poslova Šime Lučina. Unatoč danim obećanjima sistematizacija je provedena nestručno, te je dovela do otpuštanja 3500 policajaca. Plaće zaposlenih su se smanjile, a rukovodećom kadru drastično povećale. Nesretna sistematizacija provedena 2001. godine uništila je nade da će se netko brinuti za dobrobit zaposlenih u MUP-u koji su se tada nalazili u najtežoj situaciji od osnivanja RH. Jedino se SPH imao namjeru boriti za dobrobit policajaca i svih zaposlenih u MUP-u, što sve više ljudi prepoznaje te krajem 2001. godine SPH broji oko 5500 članova.
SPH je svojim aktivnostima i radom neposredno nakon 03.05.2001. uspio vratiti na posao veliki broj naših članova, a dio je vraćen u narednom razdoblju.
Organizirali smo i određene akcije i prosvjede koji su u pravili urodili plodom, a kao primjer ističem i prosvjed specijalaca pred PU vukovarsko-srijemskom. Krajem 2001. godine organiziran je prosvjed polaznika srednje policijske škole, policijskih vježbenika, kojima je MUP jednostrano otkazao potpisane ugovore i odbio ih zaposliti nakon završene škole. Taj prosvjed bio je još jedan uspješan potez SPH, nakon postizanja sporazuma, prosvjed je prekinut, te su tijekom 2002. godine zaposleni svi vježbenici.
01. kolovoza 2001. godine u Bizovcu usvojen je novi Statut SPH. Usvajanje novog Statuta bilo je nužno zbog porasta broja članova i same organizacije SPH.
Krajem 2001. godine SPH broji oko 6700. članova.
15. prosinca 2001. održana je izborna skupština na kojoj je Dubravko Jagić ponovno dobio povjerenje i izabran za predsjednika SPH. Na istoj skupštini izabrani su i zamjenik predsjednika, kao i potpredsjednici, te tajnik SPH.
2000. godine SPH je po prvi put pristupio Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, što se pokazalo odlučujućim za poboljšanje materijalnog i radnog položaja zaposlenih u MUP-u. SPH nakon tromjesečnih pregovora 13. prosinca 2001. godine potpisuje svoj prvi Kolektivni ugovor koji je i trenutno važeći.
Unatoč početnoj namjeri MUP-a da ne poštuje Kolektivni ugovor te da ne plaća nikakve dodatke na plaću, SPH od samog početka počinje sa pritiscima prema MUP-u i Vladi RH zahtijevajući potpunu primjenu Kolektivnog ugovora. Kao rezultat ministarstvo je prisiljeno da se po prvi put u neovisnoj Republici Hrvatskoj zaposlenima u MUP-u počne plaćati rad subotom, nedjeljom, dvokratni rad, rad na blagdan…
Krajem 2001. godine nakon provedene akcije podnošenja zahtjeva za isplatom jubilarnih uspijevamo prisiliti Vladu da isplati jubilarne nagrade za 2001. godinu, te od tada isplata jubilarnih nagrada biva redovita. Također, 2001. uspjeli smo potpisati prvi sporazum o visini dara za dijete i božićnicu 2001. koji su te godine iznosili po 250 kuna, te smo u narednom razdoblju te iznose povećali. Tako da je 2003. godine dar za djecu iznosio 400, a božićnica 1000 kuna.
Tijekom 2002. godine SPH dobiva i prve pravomoćne sudske presude koje je podnio u ime svojih članova, a zbog neplaćanja prekovremenog rada, rada na područjima od posebne državne skrbi, božićnice 2000. godine, te naknade za nabavu civilnih odijela. Aktivirali smo svoje aktivnosti i sredstva kako bi se što veći broj naših članova odlučio sudskim putem preko odvjetnik sindikata od države naplatiti svoja potraživanja, a koja su nastala zbog nepridržavanja Vlasti vlastitih zakona, kao i kolektivnih ugovora koje su i sami potpisali.
Stvaranjem pozitivnog imagea među zaposlenim u MUP-u i hrvatskoj javnosti sve više i više članova pristupa SPH, te se tijekom 2001. i 2002. osniva sve više podružnica, tako da u prosincu 2002. godine osnivanjem podružnice za PU međimursku SPH se ustrojava u svim Policijskim upravama i MUP-u RH Sjedište. Krajem 2002. brojimo oko 7800 članova.
19. prosinca 2002. godine potpisujemo Dodatak I kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike kojim se po prvi put u kolektivni ugovor uvodi pojam rada u turnusima te se priznaje dodataka od 5% za rad u turnusu. Također, Dodatkom I omogućeno je povećanje trajanja godišnjeg odmora do 30 dana.
Samim potpisivanjem Dodatka I pokazali smo se kao ravnopravni partner Vladi RH, koji sam može potpisivati ugovore s istom. Također u 2003. godini smo popisali sporazum kojim je djelatnicima MUP-a ove godine isplaćeno 600 kuna regresa, dok će slijedeće godine regres iznositi 1000 kuna. Također dogovoren je i porast osnovice plaća od 4,3% od 01.01.2004.
Drugi su nas sindikati tada prozivali izdajničkim da bi kasnije i sami potpisali Dodatak.
Zbog tužbi protiv MUP-a za naknadu uskraćenih materijalnih prava NSD je govorio da “pilimo granu na kojoj sjedimo”
Tijekom 2003. godine ugled i utjecaj SPH raste, tako da uspijevamo u borbi protiv zastrašivanja, maltretiranja i omalovažavanja zaposlenih. U proteklom razdoblju policijski službenici nisu imali nikakvu zaštitu od strane ministarstva, zakonska zaštita i ovlasti bile su gotovo nikakve, dok se svaka pogreška policajaca dočekivala kao povod za hajku na djelatnike MUP-a. Obzirom na navedeno, a uzimajući i u obzir i lošu opremljenost policijskih službenika postali smo i meta teških napada kriminalaca.
Brojnost i silina tih napada rezultirala je tragičnim događajima u kojima je život izgubile kolege Vranjković, Murk i drugi.
SPH je upozoravajući sve veći broj napada i potaknuo izmjene Kaznenog zakona RH, u koji je na naše inzistiranje i uvedena odredba doživotnog zatvora za ubojice policajaca, kao što su i povećane kazne za sve oblike kaznenih djela protiv policijskih službenika. Također vršili smo pritiske i na sudstvo zbog njihovog blagog kažnjavanja počinitelja napada na policajce.
Povodom tragičnih stradavanja kolega pokrenuli smo i humanitarne akcije prikupljanja novčane pomoći za obitelji nastradalih kolega. Na primjer, u humanitarnoj akciji za pomoć obitelji kolege Vranjkovića prikupljeno je oko 130 tisuća kuna. Povodom ubojstva kolege Murka organizirali smo i 15 minutnu obustavu rada koja je u potpunosti uspjela .
Trenutno SPH broji više od 13.000 plaćajućih članova s tim da članstvo svakodnevno raste, te smo najbrojniji i najjači sindikat u MUP-u, ali i u državnim službama. Trenutno članovi imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć u radnim sporovima. Članovi imaju pravo na jednokratnu materijalnu pomoć u određenim uvjetima (rođenje djeteta, bolest, smrt člana obitelji). Organiziraju se razne akcije za Božić, Uskrs i Sv. Nikolu, te se sklapaju ugovori sa raznim tvrtkama radi kreditiranja po povoljnijim uvjetima.
SPH u budućnosti mora i dalje ustrajati na tome da zaposleni u MUP-u budu primjereno plaćeni, dobro opremljeni, zakonski zaštićeni, dobro obučeni i sigurni u svoje radno mjesto.
Naš je cilj da se uvjeti rada poboljšaju, plaće porastu svim zaposlenim u MUP-u i policijskim službenicima i državnim službenicima i namještenicima. I da jedini način napredovanja bude stručnost, sposobnost i zaslužnost, a ne nestručnost, neškolovanost, nesposobnost i podobnost.
Naš cilj je bio i ostao od početka isti i takav će i dalje biti – na prvom mjestu nam je naš član zaposlenik MUP-a RH i jedino što tražimo je da bude dobro plaćen i zadovoljan.
Primarni su nam ciljevi – potpisivanje novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, potpisivanje granskog kolektivnog ugovora, izmjena uredbe o koeficijentima složenosti poslova policijskih službenika i državnih službenika i namještenika – minimalno povećanje od 30% koeficijenata, uvođenje dodatka za rad sa strankama. Opremanje policijskih službenika novom opremom i odorom. Uređivanje prostorija u kojima rade zaposleni u MUP-u – naravno pri tom ne mislim na rukovodni kadar. Pravno definiranje preostalih tzv. “crnih rupa” koje su preostale u radu u ministarstvu – kao što je na primjer pasivno dežurstvo. Sprječavanje daljnjeg bezrazložnog kažnjavanja policijskih službenika putem disciplinskih sudova.