Zaprimili smo veći broj upita članova koji bi željeli ići u mirovinu, ali sukladno čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (U daljnjem tekstu: Zakon) ovise o rješenju nadležnog ministra te na taj način ne mogu ostvariti pravo na mirovinu bez „diskrecijske ocjene“ ministra.
Jedan dio članova, policijskih službenika koji imaju 50 i više godina života, raspituje se za odlazak u mirovinu temeljem čl. 4. Zakona, koji za sada nije bio dovoljno objašnjen niti je toliko bio u fokusu.
Nastavno na navedeno, dostavljamo vam pojašnjenje načina računanja radnog staža policijskog službenika:
Radi ostvarivanja uvjeta iz Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba promatraju se navedena dva izračuna u pogledu ostvarenog radnog staža (tzv. efektivni rad) i mirovinskog staža koji se sastoji od efektivnog radnog staža uvećanog za beneficirani radni staž i ratni staž.
U pogledu ostvarivanja prava po posebnom propisu navedene vrijednosti se mijenjaju pod sljedećim uvjetima:
1. čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
Za aktivne policijske službenike, pod uvjetom da imaju najmanje 10 godina provedenih na poslovima na kojima se staž računa u uvećanom trajanju, najmanje 15 godina stvarno odrađenog rada (radni staž) i najmanje 30 godina ukupnog mirovinskog staža (efektivni staž + radni staž + beneficirani radni staž), bez obzira na godine starosti. U tom slučaju je moguća primjena čl. 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (U daljem tekstu: Zakon) tj. odlazak u punu starosnu mirovinu temeljem odluke ministra zbog potreba službe (na navedeni način u mirovinu odlazi većina policijskih službenika.
2. čl. 6. a Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
Prema ovom članku u mirovinu mogu otići policijski službenici temeljem rješenja ministra s 20 godina mirovinskog staža (ne uračunavaju se beneficije) zbog nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na godine starosti.
3. čl. 4. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba
Također, policijski službenici mogu ostvariti pravo na odlazak u mirovinu i po čl. 4. Zakona, pri čemu se u obzir za odlazak u mirovinu uzimaju opći uvjeti godina starosti osiguranika iz općeg propisa (Zakona o mirovinskom osiguranju), a to je trenutno:
Kod policijskih službenika se pritom navedena granica starosti (60 godina starosti za prijevremenu, 65 za punu starosnu mirovinu) umanjuje na sljedeći način:
Napominjemo da je sukladno čl. 6. Zakona, s obzirom da isti propisuje potrebe službe, odluka o odobrenju ili upućivanju u mirovinu isključivo na poslodavcu tj. ovisi o odluci ministra koji može uvažiti zamolbu ili zahtjev za mirovinu, ali zbog potreba službe i ne mora. Dok po čl. 4. Zakona, ukoliko su ostvareni uvjeti i podnesen je zahtjev za odlazak u mirovinu, isti ne može biti odbijen.
Na kraju naglašavamo da postoji po nama sporno mišljenje pravne službe Ministarstva unutarnjih poslova, a u svezi primjene odredbe ČL. 21. Zakona o policiji o otpremninama policijskih službenika, po kojem Ministarstvo, tj. Uprava za ljudske potencijale smatra da se navedena odredba ukoliko se policijskog službenika umirovljuje po odluci Ministarstva, npr. po čl. 6. Zakona, dok se kod redovitog odlaska u mirovinu po sili zakona (65 godina starosti) ili kod zahtjeva za odlazak u mirovinu po čl. 4. Zakona, a koji se ne može odbiti, ista ne primjenjuje.
Navedeno stajalište smatramo pogrešnim tim više što se u čl. 6. Zakona odlazi isključivo u starosnu mirovinu, a odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu je moguć po čl. 4. Zakona.
Naime, sukladno Zakonu o policiji policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu (uključujući i čl. 6.) pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 10 puta, dok policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta.
Odredbe Zakona o policiji predviđaju otpremnine za odlazak u punu starosnu mirovinu u visini od 10 prosječnih plaća, a za prijevremene u visini od 6 prosječnih plaća, stoga smatramo da se i prilikom odlaska po čl. 4. Zakona u punu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora primijeniti i navedena odredba iz Zakona o policiji.
Više informacija možete vidjeti i u našem dopisu Ur. broj 349/18. od 6. lipnja 2018. godine, u kojem se nalazi i pročišćeni tekst Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Navedeni dopis u cijelosti možete pročitati u nastavku.
Dokumenti:
