Blog

Sindikati zajednički u pripremi prosvjeda i štrajkova

Ne radi se samo o tome koliko su nam uzeli, nego koliko će nam tek uzeti


“Tri posto smanjenja plaća ili to što smo ostali bez božićnice i regresa sigurno nije dovoljan razlog da idemo u radikalne poteze, ako će to pomoći našoj zemlji da se razvije. No, ovdje se ne radi o tome što su nam uzeli, ili dali, nego o tome što će nam tek oteti. Imamo pouzdane informacije iz Ministarstva znanosti o tome da za isplatu plaća nedostaje oko 700 milijuna kuna, što sigurno nije jedino ministarstvo i jedina javna služba u kojoj nedostaje novca za plaće. Pogledajte ovih dana vijesti u medijima o tome da se proračun slabo puni, što je rezultat katastrofalno loše gospodarske politike. Ljudi sve manje troše, raste štednja u bankama, a time se manje plaća PDV, pa i slabije puni proračun, što pokazuje da je politika štednje i restrikcija bila loša. I jedan od glavnih sindikalnih zahtjeva u štrajku na koji pozivao 1. svibnja bit će upravo promjena ekonomske politike”, kazao je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i viskog obrazovanja na skupu sindikalnih povjerenika u Zagrebu, na kojem se povjerenici trebaju očitovati o spremnosti na organizaciju prosvjeda, štrajkova i drugih radikalnih akcija. Među ostalim, provodi se izjašnjavanje o spremnosti na prosvjede prije lokalnih izbora, moguće i dan prije lokalnih izbora, bez obzira na predizbornu šutnju, kako bi se pokazalo da sindikati ne podržavaju politiku koja se vodi, zatim spremnost na štrajkove, kao i na višednevno trajanje štrajka, a jedno od pitanja je i spremnost sindikalnih povjerenika da se angažiraju oko pripreme referenduma za organiziranje prijevremenih izbora, ukoliko spomenute metode ne daju rezultata. I to je jedna od metoda političke borbe na koju sindikati moraju biti spremni, budući da se politika poigrava s njima, poručio je Ribić. Prije tih odluka bit će provedene i ankete među članstvom, što uključuje i mogućnost da se organizira izjašnjavanje nepovjerenja prema pojedinim ministrima, u resorima u kojima su smanjenja prava najveća.

Prvi skup održan je u utorak u Zagrebu i na njemu se okupilo oko 230 povjerenika, a idućih desetak dana održat će se skupovi u Splitu, Osijeku i Rijeci te još jedan za Zagreb i Zagrebačku županiju. Skup je organiziralo 13 sindikata javnih i državnih službi, koji su, kako je rečeno, unatoč tome što ih je Vlada pokušala posvađati i podijeliti, ovoga puta ipak zajedno. Kako je rekao Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, cilj je provjeriti spremnost povjerenika da motiviraju članove za sveobuhvatnu akciju. Ona će, smatra Ribić, biti potrebna jer su razgovori s Vladom i prijedlozi zakona koji su već predstavljeni sindikatima pokazali da se nakon lokalnih izbora planiraju nova rezanja, koja bi mogla ići i do osam, odnosno 10 posto. “Mi nismo radili 3 posto manje, niti ćemo raditi 10 posto manje. Politika se poigrava s nama i udara tamo gdje nas najviše boli i na to moramo odgovoriti”, kazao je Ribić, dodavši kako bi rezanja bila veća da se sindikati nekim stvarima do sada nisu suprotstavili. Upravo u tom smjeru išle su brojne poruke neovisnih ekonomista, ili medija koji provode harangu u korist kapitala, kao i MMF-a koji od Vlade traži rezanje, kaže Ribić te dodaje kako sindikati zajedno sigurno imaju moć i ako se odluče za radikalne oblike borbe vlada se neće moći oduprijeti. “Niti jedna Vlada ne može si dozvoliti da se ne održe mature, da se ne obavljaju zdravstvene usluge koje nisu ‘o glavu’, ili da su redovi na carinama ogromni. A ako u tome uspijemo, sigurno možemo uspjeti i u našoj borbi”, poručio je Ribić, naglasivši kako sindikalno članstvo treba pripremati upravo za borbu.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazao je kako se u zadnje vrijeme šalje poruka kako će plaće pasti svima, osim zaposlenima u obrazovanju, što je – laž. “Ponašaju se kao da smo zaboravili otimačinu iz lipnja prošle godine. Tada je počela otimačina i haranga u njihovim medijima, tekstovi o tome da naši učitelji rade najmanje u Europi, da imamo najviša izdvajanja za obrazovanje u Europi, kao da ne znamo čitati brojke i zbrajati”, poručuje Mihalinec. Istaknuo je kako je samo pitanje hoće li se članovi sindikata složiti s time da su se spremni navikavati na nova otimanja i na to da im bude još gore, ili su se spremni suprotstaviti tome. Kao metode borbe spominje nezaključivanje ocjena na kraju školske godine, neodržavanje ispita državne mature, što će onemogućiti i upise na fakultete, ako to bude potrebno te smatra da sindikati moraju reagirati.

Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kazala je kako se kultura nikada nije cijenila, iako čuva biće naroda i u vrijeme kada ulazimo u EU bit će još značajnija. “U razvijenim zemljama kultura daje tri do četiri posto BDP-a, što znači da će nakon ulaska u EU pred nama biti nove zadaće. Istodobno, silno me strah što će se u djelatnosti kuture događati nakon lokalnih izbora, budući da gradonačelnici već sada prekidaju kolektivne pregovore i da smo već sada ostali bez pet kolektivnih ugovora kojima je isteklo trajanje, a nema spremnosti da se potpišu novi”, kazala je Pilić. Dodala je kako su zaposleni u javnim službama očito u fazi otrežnjenja u kojoj se nešto mora dogoditi kako bi se izborili za to da radnici mogu dostojanstveno živjeti i da ih nitko ne dijeli na one koji rade u realnom sektoru i one “koji samo troše”. “Misle li na primjer naši djedovi i bake da su njihova djeca i unuci koji rade u kulturi, u školstvu ili zdravstvenom sustavu samo trošak, ili vjeruju da pošteno zarađuju svoje plaće”, zapitala je Ljubica Pilić, poručivši da je 1. svibnja vrijeme da se pošalje poruka. Ljubica Pilić kazala je kako se boji jedino apatije i depresije koja je zahvatila članove te pozvala povjerenike da ih motiviraju i objasne im da o njima ovisi hoće li barem pokušati promijeniti stvari.

“Probali su nas dijeliti na javne, državne, probali su trgovati kolektivnim ugovorima tako da ne znamo jedni za druge, ali nisu uspjeli. Najvrijednije je to da smo sada zajedno i da nas nisu uspjeli posvađati ni sa realnim sektorom, iako ne znamo koje bi to bile razlike među nama. Mi živimo od svoga rada i od svoje plaće, od koje plaćamo svoje kredite u švicarcima ili dopunsko zdravstveno osiguranje da bismo se mogli liječiti i nitko nema pravo reći da smo teret”, poručila je Gordana Jagar, predsjednica Sindikata Porezne uprave Hrvatske. Dodala je kako su od 2009. godine padale plaće, zaposleni su ostajali bez božićnice i regresa. Licitiraju s viškovima, proglašavaju nas teretom. “Kad pogledate plaće i materijalna davanja za državne službenike i javne službe koštaju manje od četvrtine proračuna, a kada treba štedjeti, štedi se jedino na nama. I sada je preostalo jedino da se pokaže kako su radnici spremni zaštititi svoje dostojanstvo”, smatra Jagar.

Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske kratko je poručio kako je razočaran i odazivom sindikalnih povjerenika te kazao kako nije točno da u državi nema novca, nego je pitanje kako se on raspoređuje. “Stalno nam smanjuju prava, a mi stalno zabijamo glave u pijesak kao nojevi”, kaže Jagić te dodaje kako sindikati moraju poslati poruku da je nedopustivo da Vlada donosi uredbe o smanjenju plaća, a da oni o tome – čitaju u novinama.

Uz “vraćanje otetog”, sindikati će pred Vladu u svibnju postaviti zahtjev za promjenom ekonomske politike, za podizanjem razine socijalnog dijaloga i većim uvažavanjem sindikata, kao i ukidanjem Zakona o reprezentativnosti, kojim se samo željelo posvađati sindikate, poručeno je. Izjašnjavanje povjerenika provodi se tajno, na pripremljenim anketnim listićima, no opći je dojam u dvorani bio da postoji značajna spremnost na akciju. Sljedeće će izjašnjavanje biti održano u četvrtak, 11. travnja, u Splitu, za povjerenike Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Inače, oko inicijative sindikata javnih i državnih službi okupili su se Carinski sindikat Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Radnički sindikat HZMO-a, Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat policije Hrvatske, Sindikat porezne uprave, Sindikat zaposlenika u školstvu “Preporod” i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. Većina tih sindikata nije spremna financijski izdržati troškove duljih štrajkova, što treba pošteno reći članstvu, no uspjeha sigurno neće biti ako ljudi ne budu spremni i na to, rečeno je. 

Marijana Matković



 

PODIJELI